maska_krinka_gornjogradske_coprnice

Maske i fašnik – prilika za otkrivanje svojih skrivenih lica

Karneval ili poklade, fašnik, maškare, kako se naziva u našim krajevima, prisutan je u Europi od srednjeg vijeka i održao se uz neke izmjene do današnjih dana. Riječ karneval vjerojatno dolazi od izraza ”carne vale” što u prijevodu znači ” zbogom mesu”. Sam naziv označava kontrast koji poklade imaju prema nadolazećem razdoblju korizme.maske2

Crkva kroz povijest možda nije odobravala razuzdanost koja je pratila karneval, ali ipak ga je prešutno prihvatila kao period u kojem se vjernici mogu opustiti i ispuhati prije strogog razdoblja korizme. Većina tradicija vezanih uz karneval zabilježena je u srednjovjekovnoj Italiji, a iz Italije se širi i u ostale europske zemlje. Ishodište ovog običaja vjerojatno je u starim poganskim običajima koji se zadržavaju i nakon dolaska kršćanstva, a čija je svrha bila u zimske dane tjerati mračne sile i prizivati dolazak proljeća. Brojne od tih drevnih svetkovina opstale su unatoč kristijanizaciji, ali su ih prilagodili novom duhu vremena. Prvobitno značenje poklada je tjerati mračne sile, duhove, demone i nesreću od ljudi i stoke, a u ovom obliku običaj se zadržao i u našim krajevima. Zli duhovi su se tjerali bukom, koju su proizvodile maskirane grupe. Ostatke ovih vjerovanja možemo naći i danas, to su zvončari u Kastavštini, buše u Baranji, bušari u Vojvodini i Slavoniji.medimurski fasnik

Za trajanja karnevala svijet se naprosto izokreće i neuobičajeno postaje poželjno, kostimi, maske, buka na ulicama, odabir komičnih likova i princa karnevala. Zajednička crta tih svetkovina bila je da se dopuštalo inače nezamislivo ponašanje. Karneval se izrugivao ”normalnim” pravilima reda i moralnosti. Nasilje, pretjerivanje u hrani i piću bili su nezaobilazni dio karnevalskih rituala. Nekoć je u velikim gradovima južne Europe karneval bio jedan od najvećih praznika u godini. Grad bi se tada kolektivno uključio u karnevalsku predstavu, koja je građane i došljake pretvarala u glumce i gledaoce. Mnoge slobode koje tijekom godine nisu bile dostupne, sada su bile nadohvat ruke. Pa je to bila jedina prilika da se niži sloj izruguje gospodi, svećenstvu, biskupima, seksualno slobodnije ponaša ili vrijeđa vlast. Nezadovoljstvo koje su ljudi držali u sebi tijekom cijele godine, potaknuto ovim liberalnijim ustupcima, često bi kulminiralo. Događanja je često pratilo i povećanje nasilnih zločina u gradu, a ponekada bi prerasli i u nešto više. Mnogi uočavaju korelaciju između poklada i seljačkih ustanaka i nemira koji bi uslijedili. Poznata seljačka buna iz 1573. započela je upravo za vrijeme poklada.

Antropolozi su tumačili ove običaje kroz teoriju ”ritualne pobune”, koja je osiguravala kontrolirano, sigurno ispuštanje tenzija u hijerarhijskom društvu, u sigurnom odmaku od svakodnevice u kojoj su živjeli. Prema nekima karneval ipak nije bio samo ”sigurnosni ventil”, mogao je učvrstiti postojeći red, ali ovisno o prilikama mogao je i kritizirati ili stvoriti uvjete za pobunu. Osiguravao je slom tabua, stvarao sigurno ozračje za izražavanje alternativnih ideja, ali je isto tako simbolično nasilje moglo prerasti u pravo nasilje – usmjereno protiv autoriteta ili nekih marginalnih skupina.

Možete pokazati svoje pravo skriveno lice i doći u svojoj masci na obilazak Gornjogradskih coprnica koji će se održati 25.2. u 19h! Prijave na mail ili facebook odnosno mobitel.

 

Cijena sudjelovanja je kao i uvijek, magičnih 111,00 kn za odrasle te 88,00 kn za djecu do 16godina starosti te za djecu mlađu od 7 godina besplatno.

 

 

 

Martina Findrik mag. hist. i mag. educ. hist.

LITERATURA:
Burke, Peter. Popular culture in early modern Europe. Aldershot, 1994.
Muir, Edward. Ritual in early modern Europe. Cambridge, 1997.
Zemon Davis, Natalie. Society and culture in early modern France. Stanford, 1965.
http://www.eduvizija.hr/portal/?q=sadrzaj/poklade-ma-kare-karneval