sve zajedno

Obilazak povodom dana žena!

Poseban obilazak povodom dana žena, stiže nam u SUBOTU i NEDJELJU 11. I 12. OŽUJKA 2017

Od početka 20. st obilježava se Svjetski dan žena, slave se ženska ekonomska, politička i društvena postignuća. Nekoliko stoljeća ranije ova dostignuća bacala su drugačiju sliku na ženu, prema nekim povjesničarima upravo je istaknutiji položaj žena u društvu dovodio do optužbi za vještičarenje.
U Zagrebu su kao vještice optužene sve redom žene, uz tek pokoju mušku iznimku.

Sljedeća tura Gornjogradski coprnica stavlja naglasak upravo na ženu kao vješticu, a ne samo na magijske prakse prethodnih stoljeća. Tko su bile te žene, jesu li bile stare mlade, ružne ili privlačne, zbog čega su privlačile pažnju i izazvale takav animozitet! Priču ćemo potkrijepiti stvarnim povijesnim primjerima u kojima je solidarnost žena jednih prema drugima ima kobne posljedice!
Alternativan način da provedete Dan žena! Naše coprnice nisu bile glamurozne, ali bile su stvarne i u čast njima nudimo vam priliku da zavirite u njihovu mračnu svakodnevicu!

Osigurajte svoje mjesto prijavom na naš email ili tel 091 554 20 20 !

* * * * *

Gornjogradske coprnice projekt je kulturno turističkog obilaska za građane Zagreba koji žele saznati nove (stare) informacije i uživati u svom gradu na nov način te za turiste koji se žele zabaviti i osim informacija čuti drugu stranu života i povijesti grada te se osjećati dijelom samog obilaska. Zahvaljujući interaktivnim elementima, pomno smišljenim sadržajem ture i životopisnim izvoditeljima, sudionici su uvijek zadovoljni i inspirirani. Projekt je započeo 2012. godine te se svake sezone nadograđuje i razvija.

U našoj turi, spajaju se vjerovanja o vješticama, stvarnim praksama i povijesnim događajima koji stoje u njihovoj pozadini. Šećući gornjogradskim ulicama, saznajte između ostalog, kakve veze ima zagrebačko sjemenište sa Črnom Školom te tko su Grabancijaši, tko su  Jela Rogačica i Magda Muhi, kako su tekla suđenja coprnicama i gdje su se one sastajale.

Kroz zabavan program i vodstvo licenciranog vodiča, upoznajte mračnu stranu Zagreba od srednjeg vijeka nadalje. Suđenja, mučenja i maska srama samo su dio programa koji vas očekuje. Imat ćete priliku i iskusiti rad naše moderne vještice na svojoj koži. No nema straha; bezbolno je, edukativno i nadasve zabavno.

Ovo nije samo turistički obilazak, već izlet u povijest grada koji iznenađuje. Ići ćete kući s malim čarobnim rukom rađenim darom kojeg smo pripremili te novim pogledom na Zagreb, a možda i vlastitu budućnost.

 

maska_krinka_gornjogradske_coprnice

Maske i fašnik – prilika za otkrivanje svojih skrivenih lica

Karneval ili poklade, fašnik, maškare, kako se naziva u našim krajevima, prisutan je u Europi od srednjeg vijeka i održao se uz neke izmjene do današnjih dana. Riječ karneval vjerojatno dolazi od izraza ”carne vale” što u prijevodu znači ” zbogom mesu”. Sam naziv označava kontrast koji poklade imaju prema nadolazećem razdoblju korizme.maske2

Crkva kroz povijest možda nije odobravala razuzdanost koja je pratila karneval, ali ipak ga je prešutno prihvatila kao period u kojem se vjernici mogu opustiti i ispuhati prije strogog razdoblja korizme. Većina tradicija vezanih uz karneval zabilježena je u srednjovjekovnoj Italiji, a iz Italije se širi i u ostale europske zemlje. Ishodište ovog običaja vjerojatno je u starim poganskim običajima koji se zadržavaju i nakon dolaska kršćanstva, a čija je svrha bila u zimske dane tjerati mračne sile i prizivati dolazak proljeća. Brojne od tih drevnih svetkovina opstale su unatoč kristijanizaciji, ali su ih prilagodili novom duhu vremena. Prvobitno značenje poklada je tjerati mračne sile, duhove, demone i nesreću od ljudi i stoke, a u ovom obliku običaj se zadržao i u našim krajevima. Zli duhovi su se tjerali bukom, koju su proizvodile maskirane grupe. Ostatke ovih vjerovanja možemo naći i danas, to su zvončari u Kastavštini, buše u Baranji, bušari u Vojvodini i Slavoniji.medimurski fasnik

Za trajanja karnevala svijet se naprosto izokreće i neuobičajeno postaje poželjno, kostimi, maske, buka na ulicama, odabir komičnih likova i princa karnevala. Zajednička crta tih svetkovina bila je da se dopuštalo inače nezamislivo ponašanje. Karneval se izrugivao ”normalnim” pravilima reda i moralnosti. Nasilje, pretjerivanje u hrani i piću bili su nezaobilazni dio karnevalskih rituala. Nekoć je u velikim gradovima južne Europe karneval bio jedan od najvećih praznika u godini. Grad bi se tada kolektivno uključio u karnevalsku predstavu, koja je građane i došljake pretvarala u glumce i gledaoce. Mnoge slobode koje tijekom godine nisu bile dostupne, sada su bile nadohvat ruke. Pa je to bila jedina prilika da se niži sloj izruguje gospodi, svećenstvu, biskupima, seksualno slobodnije ponaša ili vrijeđa vlast. Nezadovoljstvo koje su ljudi držali u sebi tijekom cijele godine, potaknuto ovim liberalnijim ustupcima, često bi kulminiralo. Događanja je često pratilo i povećanje nasilnih zločina u gradu, a ponekada bi prerasli i u nešto više. Mnogi uočavaju korelaciju između poklada i seljačkih ustanaka i nemira koji bi uslijedili. Poznata seljačka buna iz 1573. započela je upravo za vrijeme poklada.

Antropolozi su tumačili ove običaje kroz teoriju ”ritualne pobune”, koja je osiguravala kontrolirano, sigurno ispuštanje tenzija u hijerarhijskom društvu, u sigurnom odmaku od svakodnevice u kojoj su živjeli. Prema nekima karneval ipak nije bio samo ”sigurnosni ventil”, mogao je učvrstiti postojeći red, ali ovisno o prilikama mogao je i kritizirati ili stvoriti uvjete za pobunu. Osiguravao je slom tabua, stvarao sigurno ozračje za izražavanje alternativnih ideja, ali je isto tako simbolično nasilje moglo prerasti u pravo nasilje – usmjereno protiv autoriteta ili nekih marginalnih skupina.

Možete pokazati svoje pravo skriveno lice i doći u svojoj masci na obilazak Gornjogradskih coprnica koji će se održati 25.2. u 19h! Prijave na mail ili facebook odnosno mobitel.

 

Cijena sudjelovanja je kao i uvijek, magičnih 111,00 kn za odrasle te 88,00 kn za djecu do 16godina starosti te za djecu mlađu od 7 godina besplatno.

 

 

 

Martina Findrik mag. hist. i mag. educ. hist.

LITERATURA:
Burke, Peter. Popular culture in early modern Europe. Aldershot, 1994.
Muir, Edward. Ritual in early modern Europe. Cambridge, 1997.
Zemon Davis, Natalie. Society and culture in early modern France. Stanford, 1965.
http://www.eduvizija.hr/portal/?q=sadrzaj/poklade-ma-kare-karneval

 

IMG_0136

MANDUŠEVAC

Magična šetnja u prošlost Zagreba, počinje kod Manduševca, najpoznatije zagrebačke fontane i jednog od simbola grada. Coprnice ga nisu slučajno odabrale kao polazišnu točku. Slutite li zašto?Hm…da, dobro naslućujete. Prema vjerovanjima, na ovoj magičnoj fontani okupljale su se coprnice, davne pretkinje Gornjogradskih coprnica.:-)

Nakon što bi zazvonilo zvono s Lotrščaka (ljeti u 22h, a zimi u 21h), sav pošten svijet bi bio u svojim domovima i nikoga više ne bi bilo na ulicama. Osim coprnica, koje su mlade djevojke zvali u svoje kolo, na svoje vražje sijelo. Zvono sa Lotrščaka među pukom je još bilo poznato kao „Zvono lopova“.

Postoje i mnoge druge zanimljive predaje o Manduševcu, a jedna od najpoznatijih je ona u kojem Zagreb dobiva ime po Manduševcu, odnosno priči u kojem žedan i umoran vitez dovikuje djevojci bajnoj „Mando, dušo, zagrabi!“ i tako naš divan grad dobiva svoje ime – ZAGREB. Druga legenda govori kako je biskup sa svojim slugom prolazio na mjestu gdje se nalazi Manduševac i biskupskim štapom udario o suhu zemlju . U tom trenu je potekla voda, a biskup je slugi rekao neka zagrabi.

Povijesni izvori kažu da je grad prije nosio ime Gradec,a onda je zajedno s Kaptolom nastao današnji Zagreb. Manduševac se nalazio na Harmici – na mjestu nekada poznatog sajmišta, ispod zidina starog grada. Iako je i stoljećima prije bio izvor vode građanima, tek je 1852. godine uređen kao javni zdenac.

Kasnije 1898.godine zdenac je zatrpan, a onda opet otkriven 1986.godine prilikom rekonstrukcije Trga Bana Jelačiča. Od tada postaje jedno od prepoznatljivih obilježja Zagreba, kojeg možemo pronaći i kao simbol na grbu Zagrebačke županije.

Postoji poznata izreka starih zagrepčana „Ak dojdeš v Zagreb i napiješ se vode na manduševačkom zdencu, nigdra iz Zagreba ne buš otišel“. Nekada je voda na Manduševcu bila pitka, pa se vjerovalo tko se napije vode sa fontane da nikada neće napustiti Zagreb. Danas kao i za mnoge druge fontane u gradovima diljem svijeta, vjeruje se ako ubacite novčić u Manduševac da će vam to donijeti sreču.

Koliko je Manduševac poznat,ali i inspirativan i umjetnicima, govori pjesma „Zagrabi, Mando“  čiji tekst je napisao Vojo Šiljak, uglazbio ju je Mario Mihaljević, a izveo ju je naš poznati pjevač Jimmy Stanića.

Donosimo stihove pjesme, koje ćete vjerujem rado pjevušiti J

 

ZAGRABI MANDO

 

„Ko legenda priča stara

Bila jednom Manda bajna

Grabila je iz bunara

A voda je bila sjajna

 

Manduševac dugo se skrival’

O Mandi se ne zna tak nekaj

Bumo našli nove Mande

Al’ vode ni kak negdar

 

Nek’ iz zdenca sad poteče

Nova ljubav prema gradu

Politički bumo rekli

Novi odnos prema radu

 

Manduševac dugo se skrival

O Mandi se zna tek nekaj

Bumo našli nove Mande

Al’ vode ni kak negdar.

 

 

rodjendan_zabave_team_building

Redoviti obilasci za građane

Zahvaljujući interaktivnim elementima, originalnim sadržajem obilaska i
kostimiranim izvoditeljima, sudionici su uvijek zadovoljni i inspirirani. 

U našem obilasku, spajaju se vjerovanja o vješticama, stvarnim praksama i povijesnim događajima
koji stoje u njihovoj pozadini. Šećući gornjogradskim ulicama, saznajte između ostalog,
kakve veze ima zagrebačko sjemenište sa Črnom Školom te tko su Grabancijaši,
tko su Kata Cankovica, Jela Rogačica i Magda Muhi, kako su tekla suđenja coprnicama,
gdje su se one sastajale i što su tamo radile.

Upoznajte jedan “coprnički obrt” i izaberite recept za svoje probleme.
Sretnite također našu coprnicu Sibilu i upoznajte njene proročke moći.

Ovo nije samo turistički obilazak, već izlet u povijest grada koji iznenađuje.
Ići ćete kući s malim čarobnim rukom rađenim darom kojeg smo pripremili te
novim pogledom na Zagreb, a možda i vlastitu budućnost.
Pronađite s nama mističnu stranu Zagreba.

Krećemo s Trga, ispred Turističkog info centra.
Prijave obvezne! Broj mjesta ograničen!

kupi ulaznicu za gornjogradske coprnice

Cijena ulaznice: 111,00 kn po osobi.
Za djecu do napunjenih 16 godina: 88,00 kn.
Za djecu do napunjenih 7 godina: GRATIS.
Osiguravamo popust za veći broj prijava.

* * * * *
Šetnje na hrvatskom jeziku svake 2. i 4. subote u mjesecu te u posebno najavljeni terminima povodom pojedinih važnih datuma.
Razgledi na engleskom su svakog 2. i 4. petka do kraja kolovoza. Više info na linku

subotom ujutro gornjogradske coprnice

Mediji o nama

Gornjogradske coprnice popraćene su i medijski, donosimo neke od članaka i priloga;

 

Tportal ima zanimljivo viđenje Gornjogradskih coprnica koje vrijedi pročitati na linku:

tportal

 

 

 

U sklopu poslovnog osvrta na Turizam u Zagrebu Al Jazeera Business donosi i viđenje o Gornjogradskim coprnicama objavljen 2. srpnja 2016.:

Pročitajte odličan članak fashion.hr-a objavljen 30.6.2016. g pod naslovom “Gornjogradske coprnice, žene koje se ne prestaju igrati“.

fashion hr gornjogradske coprnice

 

 

 

 

 

 

 

Kako su nas interpetirali iz televizijske ekipe Dobro jutro Hrvatska, pogledajte klikom na sliku ili link.

Dobro jutro Hrvatska, DJH, obilazak, gornjogradske coprnice, coprnjice, vještice, zagreb, gornji grad,

 

Također smo gostovali u emisiji Subotom ujutro, pogledajte prilog klikom na link ili sliku:

subotom ujutro gornjogradske coprnice

Gostovali smo također na Jabuka Tv-u povijesnoj emisiji Grički top.

Martina Findrik, povjesničarka, gornjogradske coprnice obilazak Zagreba

Popratio nas je i Sarajevski list “Oslobođenje” sa člankom koji možete pročitati prateči link ili sliku.

oslobodjenje gornjogradske vjestice

 

kako kupiti kartu

Kako kupiti kartu?

Ulaznice Vas molimo da primarno kupujete uplatom na račun kako bismo ubrzali proces na početku ture.

Rezervacije su obvezne radi ograničenog broja mjesta te kako bismo mogli pripremiti dovoljan broj magičih darova ili Vas kontaktirati u vezi kakvih promjena u terminu.
Za rezervaciju potrebno je dostaviti: Ime i prezime, kontakt telefon te broj osoba.

kako kupiti kartu, kuli ulaznicu, gornjogradske coprnice

1. Uplatite direktno na račun našeg operativnog partnera:

OMNES ARTES D.O.O., TURININA 2, 10000 ZAGREB
IBAN: HR3524840081105445863
Opis plaćanja: Gornjogradske coprnice i datum obilaska
POZIV NA BROJ ODOBRENJA: Vaš OIB ili ostavite prazno
Iznos: (cijena ulaznice x broj osoba)

Prije uplate provjerite molimo raspoloživost mjesta na info@zgc.hr ili 091 5542020.

2. Na početku obilaska.:

Priikom kupnje ulaznica na početku obilaska, dobijete račun koji je i Vaša karta. Molimo da dođete koju minutu prije početka i da ponesete točan iznos ukoliko je moguće.

3. Putem Pay pala odnosno kreditnom karticom:

Prije uplate provjerite molimo raspoloživost mjesta na info@zgc.hr ili 0915542020.


Odrasli (Grownups) ili djeca (children)